Postati slobodni zidar u Hrvatskoj nije ni približno tako tajanstven proces kako se ponekad prikazuje u filmovima, knjigama i teorijama zavjere.
Ne postoji osoba koja obilazi Hrvatsku i bira buduće slobodne zidare, niti morate čekati da vam jednoga dana netko uruči „tajni poziv”. Ako vas slobodno zidarstvo ozbiljno zanima, prvi korak možete napraviti sami.
Možete upoznati slobodnog zidara i izraziti mu svoju želju ili se izravno obratiti velikoj loži kojoj biste željeli pristupiti. Takav način prvog kontakta danas je uobičajen i u međunarodnom slobodnom zidarstvu. Ujedinjena Velika Loža Engleske, primjerice, izričito navodi da se osoba koja ne poznaje nijednog slobodnog zidara može sama obratiti najbližoj loži.
Prvo treba znati kojem se slobodnom zidarstvu želite pridružiti
Prije nego što pošaljete upit, dobro je razumjeti da u Hrvatskoj ne postoji samo jedna slobodnozidarska organizacija. Postoje lože koje pripadaju različitim slobodnozidarskim tradicijama i velikim ložama. Njihova pravila nisu potpuno jednaka.
Ako želite pristupiti regularnom odnosno tradicionalnom slobodnom zidarstvu, potrebno je računati na tradicionalne uvjete članstva. U tom dijelu slobodnog zidarstva članstvo je muško, a od kandidata se zahtijeva vjera u Vrhovno Biće. Ujedinjena Velika Loža Engleske danas kao regularnu u Hrvatskoj priznaje Veliku Ložu Hrvatske.
U Hrvatskoj postoje i druge slobodnozidarske organizacije koje pripadaju liberalnim, adogmatskim ili drugim slobodnozidarskim tradicijama. Njihovi uvjeti mogu biti drukčiji, osobito kada je riječ o vjeri i spolu kandidata.
Zato prije prijave nije dovoljno pitati samo: „Želim li postati slobodni zidar?” Dobro je pitati i: „Kakvom slobodnom zidarstvu želim pripadati?”
Gdje u Hrvatskoj postoje lože?
Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj nije ograničeno samo na Zagreb. Primjerice, Velika Loža Hrvatske na svojim javnim stranicama navodi lože odnosno svoju prisutnost u Zagrebu, Istri, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku. Na istoj stranici postoji i javno dostupan kontakt putem kojeg se zainteresirana osoba može obratiti organizaciji.
I druge hrvatske slobodnozidarske organizacije djeluju kroz više loža i u različitim dijelovima zemlje. To znači da zainteresirana osoba ne mora nužno tražiti ložu u Zagrebu. U praksi će biti važno gdje živi, gdje se može redovito sastajati i kojoj slobodnozidarskoj tradiciji želi pripadati.
Što se događa nakon prvog kontakta?
Nitko ozbiljan ne bi trebao biti primljen u slobodno zidarstvo nakon jednog e-maila ili jednoga razgovora.
Nakon prvog kontakta u pravilu slijedi razdoblje međusobnog upoznavanja. Predstavnici lože žele upoznati kandidata, ali jednako je važno da kandidat upozna njih. Razgovara se o tome što je slobodno zidarstvo, što kandidat od njega očekuje, zbog čega želi pristupiti loži i razumije li obveze koje članstvo podrazumijeva.
To nije klasičan razgovor za posao. Cilj nije pronaći osobu s najboljim životopisom, najvišom dužnosti ili najvećim bankovnim računom. Pitanje je prije svega odgovaraju li kandidat i loža jedni drugima.
Tko može postati slobodni zidar?
Točan odgovor ovisi o velikoj loži kojoj se osoba želi pridružiti. Ipak, postoje neka načela koja se ponavljaju u velikom dijelu slobodnozidarskog svijeta.
Od kandidata se očekuje da pristupa slobodno i svojom voljom, da je punoljetan, da ima dobar ugled te da prihvaća osnovne moralne vrijednosti organizacije kojoj želi pristupiti.
Kod regularnog slobodnog zidarstva postoje i dodatni uvjeti, među kojima su muško članstvo i vjera u Vrhovno Biće. Liberalne i adogmatske organizacije mogu imati drukčija pravila.
Nije potrebno imati određeno zanimanje, fakultetsku diplomu ili društveni položaj. Ideja slobodnog zidarstva nije okupljanje ljudi jedne profesije ili društvene klase.
Mora li kandidat biti bogat ili utjecajan?
Ne. Jedan od najupornijih mitova jest da slobodnim zidarima mogu postati samo političari, liječnici, odvjetnici, poduzetnici ili drugi društveno utjecajni ljudi. To nije uvjet članstva.
Slobodno zidarstvo tradicionalno naglašava osobni karakter čovjeka, a ne njegovo zanimanje ili društveni status. Naravno, članstvo ima i svoje troškove. Lože imaju članarine, a mogu postojati i pristupne naknade te troškovi zajedničkih večera ili drugih aktivnosti.
Iznosi nisu jednaki u svim hrvatskim ložama i zato je potpuno legitimno o njima pitati prije donošenja odluke.
Zašto loža želi upoznati kandidata?
Ulazak u slobodno zidarstvo nije zamišljen kao automatsko pravo svakoga tko pošalje prijavnicu. Loža je relativno mala zajednica ljudi koji se redovito sastaju i među kojima treba postojati određeno povjerenje. Zato članovi žele znati koga primaju među sebe.
U različitim sustavima slobodnog zidarstva mogu se razmatrati kandidatov karakter, životne okolnosti, motivacija i postoje li razlozi zbog kojih članstvo ne bi bilo primjereno. Primjerice, pravila Ujedinjene Velike Lože Engleske predviđaju da se kod kandidata mogu razmatrati podaci povezani s njegovom profesijom te relevantnim kaznenim ili disciplinskim postupcima.
To nije potraga za savršenim čovjekom. Slobodno zidarstvo polazi upravo od ideje da čovjek na sebi treba raditi. Ali kandidat treba biti osoba za koju članovi smatraju da toj zajednici pristupa iz ozbiljnih i poštenih razloga.
Može li loža odbiti kandidata?
Može. Sama želja za članstvom ne znači automatski i pravo na primitak. Nakon razdoblja upoznavanja slijedi postupak koji određuju pravila pojedine lože i velike lože. U tradicionalnom slobodnom zidarstvu odluka o kandidatu u pravilu uključuje glasovanje članova lože.
Zbog toga netko može biti zainteresiran za slobodno zidarstvo, a ipak ne biti primljen. To također ne mora značiti da je osoba „loša”. Ponekad loža jednostavno procijeni da kandidat nije spreman, da njegova očekivanja nisu u skladu sa slobodnim zidarstvom ili da određena loža nije pravo mjesto za njega.
Koji su pogrešni razlozi za ulazak?
Ako netko želi postati slobodni zidar zato da bi dobio poslovne veze, politički utjecaj, lakše sklapao poslove ili očekuje da će mu ostali članovi pomagati u karijeri, vrlo vjerojatno kreće iz pogrešnog razloga.
Loža nije poslovni klub. Nije ni politička stranka niti mreža za pronalaženje radnih mjesta. Članstvo svakako donosi nova poznanstva i prijateljstva, kao i svaka druga zajednica ljudi, ali korištenje slobodnozidarske pripadnosti radi osobne koristi protivno je ideji na kojoj slobodno zidarstvo počiva.
Mnogo je bolji razlog želja za učenjem, upoznavanjem drugih ljudi, radom na sebi, druženjem i sudjelovanjem u tradiciji koja traje stoljećima.
Što je inicijacija?
Ako je kandidat prihvaćen, slijedi njegov primitak u ložu, odnosno inicijacija. To je trenutak u kojem kandidat postaje slobodni zidar i dobiva prvi slobodnozidarski stupanj – stupanj učenika.
Inicijacija se odvija kroz tradicionalni simbolički obred. Njegovi detalji uglavnom se kandidatu unaprijed ne otkrivaju. Razlog nije u tome da se skriva nešto opasno ili nadnaravno, nego da čovjek obred prvi put doživi bez unaprijed poznatog scenarija.
Nakon inicijacije novi član tek počinje svoj slobodnozidarski put. On nije završio školovanje – upravo ga je započeo.
Koliko traje put od prvog kontakta do primitka?
Ne postoji jedinstven rok. Ovisi o loži, učestalosti njezinih sastanaka, pravilima velike lože i samom kandidatu.
Slobodno zidarstvo tradicionalno ne bi trebalo biti organizacija u koju se ulazi na brzinu.
Razdoblje upoznavanja postoji upravo zato da obje strane imaju dovoljno vremena za odluku. Ako netko nakon jednog razgovora obećava trenutačno članstvo, visoki stupanj ili posebne privilegije u zamjenu za novac, to bi trebalo biti razlog za ozbiljan oprez.
Možete li se predomisliti?
Naravno. Slanje upita ne obvezuje vas da postanete slobodni zidar. Razgovor s članovima lože također vas ni na što ne obvezuje.
Jednako kao što loža procjenjuje kandidata, kandidat treba procijeniti ložu. Ako tijekom razgovora shvatite da to nije ono što ste očekivali, možete jednostavno odustati.
Slobodno zidarstvo ima smisla samo ako mu čovjek pristupa slobodno i vlastitom voljom.
Kako napraviti prvi korak u Hrvatskoj?
Najjednostavnije je najprije upoznati razlike između slobodnozidarskih organizacija koje djeluju u Hrvatskoj. Pogledajte pripada li organizacija regularnoj, liberalnoj ili nekoj drugoj tradiciji, prima li muškarce, žene ili oboje, zahtijeva li vjeru u Vrhovno Biće, kojim se obredom služi i s kojim je međunarodnim slobodnozidarskim organizacijama povezana.
Tek tada se obratite velikoj loži ili pojedinoj loži i napišite nekoliko rečenica o sebi i razlozima zbog kojih vas slobodno zidarstvo zanima. Ne treba izmišljati „pravi odgovor”. Mnogo je važnije iskreno objasniti zašto želite postati slobodni zidar.
Ukratko
Postati slobodni zidar u Hrvatskoj ne znači čekati tajanstveni poziv. Prvi korak možete napraviti sami. Najprije treba odabrati slobodnozidarsku tradiciju i organizaciju koja odgovara vašim uvjerenjima. Nakon prvog kontakta slijedi razdoblje upoznavanja, razgovori i postupak kojim loža odlučuje o primitku kandidata.
Ako je kandidat prihvaćen, inicijacijom postaje učenik – slobodni zidar prvog stupnja. A tada zapravo ne završava postupak ulaska u slobodno zidarstvo. Tada tek počinje ono zbog čega slobodno zidarstvo postoji: rad na sebi.