Amenkamen

Dok većina slobodnozidarskih loža u Hrvatskoj gotovo uopće ne komunicira izravno s javnošću, zagrebačka Loža „Hermes“ odabrala je drukčiji put. Putem svoje Facebook stranice govori o masoneriji, simbolima, filozofiji, hermetizmu i inicijaciji, stvarajući rijedak primjer otvorene komunikacije jedne konkretne masonske lože u Hrvatskoj.

Slobodno zidarstvo stoljećima je gradilo identitet na diskreciji. Ne nužno na tajnosti u popularnom značenju te riječi, ali svakako na jasnoj granici između onoga što pripada unutarnjem životu lože i onoga što se iznosi u javnost. U Hrvatskoj je ta granica uglavnom vrlo čvrsta.

Velike lože i masonske obedijencije povremeno imaju internetske stranice, objavljuju institucionalne informacije ili daju poneki intervju, ali pojedinačne lože gotovo se nikada ne pojavljuju kao samostalni komunikatori. Upravo je zato zanimljiv slučaj zagrebačke Lože „Hermes“, koja je izgradila nešto što je u hrvatskom slobodnozidarskom prostoru gotovo presedan: vlastiti kontinuirani javni komunikacijski kanal.

Njezina Facebook stranica danas okuplja više od 1.400 pratitelja, a sama se predstavlja kao „Društvo za očuvanje i promicanje duhovne kulturne tradicije“. Iza te relativno neutralne formulacije nalazi se, međutim, vrlo prepoznatljiv sadržaj: slobodno zidarstvo, inicijacijska tradicija, hermetizam, simbolizam, filozofija, povijest ideja i ezoterijska interpretacija svijeta.

Zagrebačka loža pod zaštitom Velikog Orijenta Slovenije

„Hermes“ nije samostalna velika loža niti hrvatska nacionalna obedijencija. Djeluje u Zagrebu pod zaštitom Velikog Orijenta Slovenije, liberalne, adogmatske i mješovite slobodnozidarske obedijencije. Službena stranica Velikog Orijenta Slovenije izrijekom navodi Ložu „Hermes“ u „Orijentu Zagreb“ kao jednu od loža osnovanih nakon stvaranja te obedijencije 2012. godine. Veliki Orijent Slovenije sam sebe definira kao mješovitu, liberalnu i adogmatsku obedijenciju, što znači da njegov organizacijski i filozofski okvir pripada kontinentalnoj, liberalnoj tradiciji slobodnog zidarstva.

Prema dostupnim povijesnim izvorima, „Hermes“ je u Zagrebu osnovan 2013. godine, nakon što je nekoliko hrvatskih članova prethodno djelovalo povezano sa slovenskom Ložom „Saint Germain“. Loža je mješovita, odnosno prima i muškarce i žene, a u slobodnozidarskom smislu vezuje se uz Duncanovu inačicu Yorčkog obreda.

No ono po čemu je Hermes danas posebno zanimljiv nije samo njegov položaj na organizacijskoj karti masonerije. To je način na koji komunicira.

Facebook kao digitalno predvorje lože

Pregled javno dostupnih i indeksiranih objava pokazuje da „Hermes“ svoju Facebook stranicu ne koristi kao klasičnu oglasnu ploču. Nema dominantnog obrasca objavljivanja fotografija sa svečanosti, rukovanja dužnosnika i protokolarnih susreta. Umjesto toga, stranica djeluje gotovo poput digitalnog časopisa o simbolizmu i inicijacijskoj kulturi. To je važna razlika.

„Hermes“ ne otkriva ono što masonska tradicija smatra ritualnim ili internim sadržajem rada lože. Umjesto toga otvara prostor oko masonerije: objašnjava ideje, simbole i filozofske koncepte koji pomažu javnosti razumjeti intelektualni i duhovni kontekst iz kojeg je slobodno zidarstvo povijesno izraslo. Time Facebook postaje svojevrsno digitalno predvorje hrama. Posjetitelj ne ulazi u ložu. Ali može vidjeti o čemu ljudi unutar tog svijeta razmišljaju.

Od inicijacije do simbolike broja tri

Raspon tema koje Hermes objavljuje prilično je širok.

Jedna od njih je inicijacija. U objavi iz svibnja 2023. razmatra se i pojam „samoinicijacije“, uz filozofsku ideju da se svaka prava inicijacija u konačnici mora dogoditi unutar samog pojedinca. Već taj primjer pokazuje karakter komunikacije: umjesto organizacijskih informacija, publici se nudi koncept za razmišljanje.

Drugi sloj čini klasična simbolika. U objavama se obrađuju simboli Sunca i Mjeseca te njihovo povezivanje s muškim i ženskim principom, što pripada široj hermetičkoj i ezoterijskoj tradiciji tumačenja polariteta.

Jedna od recentnih objava posvećena je „svetoj moći broja 3“. Trojka se promatra kao simbol koji se pojavljuje kroz različite civilizacije, religijske i filozofske sustave, dok se poveznice povlače i prema Tarotu, gdje broj tri odgovara Carici kao simbolu plodnosti, stvaranja i obilja. To je komunikacijski zanimljivo jer „Hermes“ ne pokušava masoneriju svesti na popularni stereotip kutnika, šestara, tajnih znakova i zatvorenih sastanaka.

Naprotiv, masoneriju smješta u znatno širi kulturni krajolik. U njemu se susreću simboli, mitologija, filozofija, religijska povijest, hermetizam, numerologija, Tarot i različite inicijacijske tradicije.

Masonerija kao osobni rad, a ne društveni klub

Druga važna poruka koju stranica kontinuirano prenosi odnosi se na samu ideju slobodnog zidarstva. U jednoj objavi iz travnja 2025. „Hermes“ govori o tome da postati slobodni zidar zahtijeva „snažnu volju i duh“ te određenu razinu osobne predanosti. Takva formulacija pokazuje kako loža želi predstaviti masoneriju: ne kao mrežu poznanstava ili elitni društveni klub, nego kao zahtjevan proces osobnog rada. To je zapravo jedna od ključnih komunikacijskih niti stranice.

U središtu nije pitanje tko su masoni, nego što masonerija pokušava učiniti s čovjekom koji joj pristupi. Takav pristup pomiče komunikaciju s područja senzacionalizma prema filozofiji samousavršavanja, metaforičkom „obrađivanju neobrađenog kamena“, što je jedna od temeljnih slika slobodnozidarske tradicije. I sama matična obedijencija, Veliki Orijent Slovenije, na svojoj službenoj stranici koristi upravo tu metaforu: rad na vlastitom neobrađenom kamenu kako bi čovjek mogao postati dio „hrama čovječanstva“.

Bratstvo koje uključuje i žene

Poseban element identiteta „Hermesa“ proizlazi iz činjenice da je riječ o mješovitoj loži. Za razliku od tradicionalnog angloameričkog modela regularnog slobodnog zidarstva, u kojem su lože muške, „Hermes“ pripada liberalnoj masonskoj tradiciji u kojoj žene i muškarci mogu ravnopravno biti članovi. U jednoj od javno indeksiranih objava loža izrijekom navodi svoj mješoviti karakter i činjenicu da prima žene i muškarce. To nije nevažan detalj.

Upravo spoj liberalnog slobodnog zidarstva, hermetičkog nasljeđa i otvorenije komunikacije objašnjava zašto se Hermes u javnosti ponaša drukčije od većine hrvatskih loža. Na stranici se pojavljuju i univerzalističke poruke poput objave „Brotherhood of Man“, kojima se ideja bratstva širi izvan institucionalnog članstva prema općoj ideji čovječanstva, međusobne povezanosti i zajedničkog moralnog razvoja.

Kontrolirana otvorenost

Najzanimljiviji aspekt komunikacije „Hermesa“ možda je upravo ono što stranica ne radi. Ne objavljuje popise slobodnih zidara. Ne pretvara ritualni rad u sadržaj za društvene mreže. Ne pokušava ukinuti granicu između javnog i internog života lože.

Umjesto toga prakticira ono što bi se moglo nazvati kontroliranom otvorenošću. Javnosti pokazuje ideje, ali ne i sve unutarnje procedure. Govori o simbolima, ali ne objašnjava svaki ritual. Predstavlja filozofiju masonerije, ali zadržava diskreciju oko ljudi i konkretnog rada lože.

U komunikacijskom smislu to je vjerojatno održiviji model od dviju krajnosti koje su dugo obilježavale javnu sliku slobodnog zidarstva: potpune šutnje s jedne strane i senzacionalističkog „razotkrivanja tajni“ s druge. „Hermes“ bira treći put. Objašnjavanje.

Može li Facebook promijeniti sliku masonerije?

U hrvatskom javnom prostoru riječ „mason“ desetljećima se češće pojavljivala uz političke afere, teorije utjecaja i nagađanja o članstvu nego uz filozofiju, povijest ili simbolizam slobodnog zidarstva. U takvom okruženju jedna Facebook stranica sama po sebi neće promijeniti percepciju masonerije. Ali može promijeniti način na koji jedna loža predstavlja samu sebe.

„Hermes“ je rijedak, i praktično jedinstven, primjer pojedinačne masonske lože u Hrvatskoj koja pod vlastitim imenom kontinuirano proizvodi sadržaj namijenjen široj javnosti. To je važnije nego što na prvi pogled izgleda. Jer organizacije koje same ne objašnjavaju što jesu prepuštaju drugima da ih definiraju.

Upravo je to problem s kojim se slobodno zidarstvo susreće gotovo od svojeg nastanka. Stoljeća diskrecije stvorila su snažnu tradiciju, ali istodobno i informacijski vakuum koji se lako ispunjava teorijama zavjere, mitovima i senzacionalizmom. Loža „Hermes“ pokušava taj prostor ispuniti vlastitim sadržajem. Ne otvarajući vrata hrama, nego otvarajući razgovor. Možda je upravo u tome najveća posebnost njezine Facebook stranice.

U zemlji u kojoj masonerija uglavnom govori kroz priopćenja velikih loža, rijetke intervjue ili, mnogo češće, kroz tekstove koje o masonima pišu drugi, jedna zagrebačka loža odlučila je postati vlastiti medij. A za organizaciju čija je povijest stoljećima povezana s diskrecijom, već je i to prilično velika promjena.