Osnovni pregled
Suvremena masonerija nije jedinstvena, nego podijeljena na različite tradicije i modele legitimiteta.
Razvoj modernog slobodnog zidarstva doveo je do pojave različitih ustroja koji dijele dio simboličke osnove, ali se razlikuju po pravilima, kriterijima i međusobnom priznanju. Najčešće se kao dva glavna pola navode regularni i kontinentalni ustroj.
Ta podjela ne znaci da postoji samo dvije organizacije, nego da brojne obedijencije naginju jednom ili drugom pristupu.
Regularni ustroj
Naglašava tradiciju, ustaljena pravila i važnost medunarodnog priznanja među obedijencijama sličnog profila.
Kontinentalni ustroj
Otvoreniji je prema različitim interpretacijama, drukčijim oblicima članstva i širem društvenom govoru.
Regularni pristup
Regularni ustroj vezuje se uz strože kriterije tradicije, priznanja i unutarnje discipline.
U regularnom modelu važnu ulogu imaju tradicija, rad prema ustaljenim pravilima i odnos prema tijelima koja se smatraju priznatom referencom. U praksi se često naglašavaju pitanje vjerovanja u Vrhovno Bice, prisutnost svete knjige te ogranicenja u pogledu politickih i religijskih rasprava unutar lože.
Takav pristup vlastitu legitimnost veže uz kontinuitet i priznavanje od strane drugih regularnih obedijencija.
Kontinentalni pristup
Kontinentalni ustroj dopušta širi raspon interpretacija i organizacijskih praksi.
Kontinentalne i liberalne obedijencije u pravilu pokazuju veću otvorenost prema različitim modelima članstva, drukčijem odnosu prema religiji i politici te širem razumijevanju ložne autonomije. Zato se ovaj pol često naziva i liberalnim ili adogmatskim slobodnim zidarstvom.
To ne znaci da je rijec o manje strukturiranom svijetu, nego o drukčijem shvacanju masonskog identiteta i kriterija legitimnosti.
Povijesni razlaz
Jedna od kljucnih tocaka razdvajanja povezuje se s promjenama u Francuskoj u 19. stoljecu.
U raspravama o povijesti podjele često se spominje odluka Velikog Orijenta Francuske iz 1877. godine, koja je postala simbolična tocka razlaza s engleskim regularnim modelom. Od tada se razlike između dvaju pristupa sve jasnije oblikuju i pretvaraju u sustav međusobnih nepriznavanja.
Današnji odnosi među obedijencijama zato ovise ne samo o zajedničkom podrijetlu, nego i o tome iz kojeg se modela gleda pitanje regularnosti i legitimnosti.